RIVIJERA PAKLENICA

RIVIJERA PAKLENICA - tamo gdje planina dotiče more

Na prostoru ispod najviših vrhova planina stisnuta su među divovskim stjenama dva kanjona - kanjon Velike Paklenice i kanjon Male Paklenice. Područje kanjona Velike i Male Paklenice, prirodni fenomen hrvatskog krša sa bogatim biljnim i životinjskim svijetom proglašeno je 1949. godine nacionalnim parkom Hrvatske. Brojne su se legende za zimskih večeri pripovjedale uz kućna ognjišta o kanjonima usječenim u tijelo Velebita - hrvatskog Olimpa. Jedna najstrašnija i najljepša legenda je legenda o Velebitskim vilama koje su na području kanjona Velike i Male Paklenice mamile i očaravale svojom ljepotom mlade muškarce da im služe kao robovi ljubavi ili... Iako sumnjamo u postojanje vila zasigurno će svaki posjetitelj biti zarobljen ljepotom prirode ovog kraja. Područje nacionalnog parka Paklenice sjedinjuje najljepše i najraznovrsnije znamenitosti Velebita, te izaziva svakog ljubitelja prirode, bilo izletnika, planinara ili alpinistu da prošeće stazama parka, upozna se sa tajnama koje kriju kanjoni i istraži istinitost legende o jednookom divu Manite pećine koja neodoljivo podsjeća na Odisejev susret s kiklopom Polifemom, kojega je lukavac s Itake na prijevaru oslijepio, ili upoznati život i gostoljubljive ljude ovog podneblja... Glavno središte RIVIJERE PAKLENICA je Starigrad-Paklenica, antički Argyruntum. Smatra se da je Argyruntum osnovan na mjestu pretpovijesnog naselja u doba cara Tiberija, te da je bio rimski municipij čiji su stanovnici imali status rimskih građana - civitet. Bogata ostavština keramičkih posuda, raskošnog i skupocjenog nakita, oruđa, oružja, te vrijedna kolekcija staklenih predmeta potvrđuju da je Argyruntum bio jedan od civilizacijskih, kulturnih i gospodarskih središta ovog dijela antičke Hrvatske. Vrijedna kolekcija stakla Argyruntuma čuva se u Arheološkom muzeju grada Zadra. Arheološki nalazi u Milovcima kraj Starigrad-Paklenice pokazuju da su postojali uvjeti za naseljavanje paleolitskog pračovjeka, a nalazi (ulomci neolitske keramike) iz Vaganačke pećine pružaju nam podatke o životu neolitskog covjeka.

I kasnija povijest svjedoci o gospodarskom i kulturnom bogatstvu ovog kraja:
- Velebitska mirila - tradicionalna ljudska počivališta- grobovi
- Crkvica Sv. Petra - predromanički sakralni objekt iz 10 st.
- Večka kula - ruševine tvrđave iz doba prodora Turaka na samoj obali mora
- Crkvica Sv. Marije - zavjetno svetište na kojem se tradicionalno slavi blagdan Velike Gospe 15. kolovoza na Velikom Rujnu (900 m n/v)

Bogatstvu kulturne i povijesne baštine Starigrad-Paklenice pridonosi i činjenica da je školsko obrazovni program započeo još davne 1894. godine. Sve do početka razvoja turizma 50-tih godina 20. stoljeća stanovnici Starigrad-Paklenice bili su orijentirani prema kontinentalnim predjelima, tek se s početkom razvoja turizma stanovnici orijentiraju na priobalni prostor. Još i danas stanovništvo ovog kraja gaji jednostavnost života svojih predaka ribara, maslinara pastira, vinogradara, pčelara...Prvi posjet RIVIJERI PAKLENICA - obitelji Milovac je avantura u nepoznato. Sva ostala putovanja bit će avantura u poznato, ali ipak drugačije, i uvijek iznova bit ćete zarobljeni ljepotom prirode ovog kraja.